PR savjet od Pitagore

„U  odnosima  sa  drugim  ljudima  ne  ponašaj  se  tako  da  ti  prijatelji  postanu  neprijatelji,  već da ti neprijatelji postanu prijatelji“. 

Pitagora                                         

ULOGA I AKTIVNOSTI ODNOSA S JAVNOŠĆU

Osnovna  uloga  odnosa  s  javnošću  je  da  na  adekvatan  način  pripremaju  i  osiguravaju objavljivanje određenih  informacija  o  organizaciji.  U skladu sa tim, moraju se temeljno poznavati svi aspekti poslovanja organizacije, povijest razvoja, miks proizvoda, kapaciteti, investicijski poduhvati itd. Hrvatski  teoretičar  M.  Plenković  ističe da  je  „stvaranje  imidža  u  javnosti glavna  zadaća odnosa s javnostima (javnošću)“.

Menadžer odnosa  s  javnošću  ima odgovornost  da  sredstva  javnog  informiranja  budu kontinuirano i pravovremeno obaviještena o svim važnim događajima. U  cilju  efikasnosti  aktivnosti,  prati  se  medijsko  izvještavanje  o  aktivnostima  organizacije,  konkurencije,  dešavanjima  u  okviru  djelatnosti  i  sl.  Zatim  se  izdvajaju  i  analiziraju  određena izvješća, članci i tekstovi i o tome se informira vrhovni menadžment.

Prosječan PR-ovac

Naime, prosječan hrvatski djelatnik u odnosima s javnošću, prema rezultatima istraživanja Hrvatske udruge za odnose s javnošću, visokoobrazovana je žena stara između 30 i 40 godina s ne više od sedam godina staža u struci. Naime, 70% hrvatskih PR-ovaca su žene, u čemu slijedimo američke trendove, gdje se ovo zanimanje smatra izrazito demokratičnim kad je u pitanju napredovanje bez obzira na spol. Polovica hrvatskih PR-ovaca u dobi je između 30 i 40 godina, a trećina (34%) u dobi između 20 i 30 godina. Višu školu ili fakultet ima čak 80%, a magisterij 15% hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću, što ih u prosjeku čini puno obrazovanijima od kolega novinara. Stručnjake za odnose s javnošću zapošljavaju najviše tvrtke, potom političke institucije i profesionalne agencije, a odnedavno ih "unajmljuju" i pojedinci iz svijeta politike i zabave.

Razlika između marketinga, PR-a, oglašavanja i brendinga

Na web stranici adsoftheworld.com nedavno je objavljena zanimljiva ilustracija koja objašnjava osnovnu razliku između marketinga, PR-a, oglašavanja i brandinga. Nikakav komentar nije potreban. 

Važnost odnosa s javnošću

Suvremena djelatnost odnosa s javnostima postoji pola stoljeća i danas se poslovanje ne može zamisliti bez izgrađenih odnosa s javnošću. Uspjeh nekog poduzeća ne ovisi samo o kvaliteti njegovih proizvoda i usluga nego se dobrim dijelom zasniva i na odnosima s javnošću. Ukoliko se želimo nametnuti tržištu, da nas ono prepozna i prizna, želimo li osvojiti svoje kupce, sklopiti nove poslovne aranžmane, neizbježno treba posegnuti za odnosima s javnošću.

Odnosi s javnošću su djelatnost kojom se bavi odgovorno i odgovorno upravlja komunikacijama. Odgovornost se tako vidi u odgovornom postupanju, osobito prema zaposlenima pomoću kojih dominira značaj samoga PR-a, tržišta na kojem organizacije nastupaju sa svojim proizvodima, vlasnika kapitala kojim upravlja, prirodne okoline na koju utječe svojim djelovanjem i posljednje, no ne i najmanje važno, prema društvu koje daje dozvolu za djelovanje odnosa s javnošću. Povećan profit i ugled, što tu dozvolu ne iskorištavaju na štetu društva, za organizaciju je dodatna nagrada koju PR pridonosi.

Što su to odnosi s javnošću?

U literaturi postoji više od 600 citiranih definicija odnosa s javnošću.  Najbolju definiciju odnosa s javnošću – barem po mišljenju nekih autora – daje Public Relation News, prema kojem su oni „marketinška funkcija koja vrednuje stavove publike, usklađivanje politike i procedure poduzeća s interesom publike i provodi program akcija i komunikacija s ciljem postizanja razumijevanja i prihvaćanja od strane publike”.

 Ili jedna šaljiva, koju je objavio Patrick Jackson: „Kad je Adam sreo Evu, dogodio se odnos. Iza toga je uslijedio nesporazum. I u svakom društvu, bez obzira kako malo ili primitivno bilo pojavljuju se problemi u komunikaciji koji se moraju riješiti. Time se bavi PR: izgrađuje i poboljšava međuljudske odnose“.

Potreba za odnosima s javnošću

Danas živimo u vremenu međusobne ovisnosti, oslanjajući se jedni na druge kako bi zadovoljili svoje socijalne, ekonomske, političke, religijske i druge potrebe. Nema tog pojedinca, grupe, tvrtke, vlade ni nacije koje mogu sve svoje potrebe zadovoljiti bez pomoći drugih. Prema tome, međuovisnost pojedinaca, grupa, tvrtki, itd. je uvećala važnost ljudskih odnosa u suvremenom životu. Postoje odnosi poslodavac-zaposlenik, društveni i poslovni odnosi, korporativni odnosi, odnosi između kupca-trgovca, ulagača, podređenih i nadređenih itd. Ljudski odnosi i međusobne veze su u suvremenom životu  sasvim prirodne  i  neophodne. Ta ovisnost je stvorila potrebu za  novom disciplinom i filozofijom koja se naziva  Odnosi s javnošću.

Odnosi s javnošću u početku su bili uključeni u poslovanju i industriji, a kasnije su se proširili i na druga područja ljudske djelatnosti. Odnosi s javnošću su multidisciplinarna oblast koja je doživjela razvoj u zadnjih 30 do 40 godina. Pojava i razvoj elektronskih medija (u prvom redu televizije) i njihov značaj za oblikovanje javnog mnijenja, predstavljaju prijelomne trenutke u razvoju metodologija komunikacije s javnošću.